RABAC - DO TURIZMA UZ POČETNI UDARAC RUDARA

Sredinom pedesetih Rabac otkrivaju prvi turisti, a već nekoliko godina kasnije na rabačko je rivi vrlo živo. Nakon što je 1959. godine konačno dovršeno asfaltiranje ceste Labin-Rabac istog je ljeta Istratrans pokrenuo autobusnu liniju Rabac-Zagreb. Iste godine Radnički savjet Istarskih ugljenokopa Raša donosi odluku o gradnji dva samačka hotela u Rapcu. Gradnja Mediterana započela je  iste godine u najljepšem predjelu ljetovališta, u borovoj šumi iznad Mole đirine, u koji su se rudari samci uselili sredinom 1960. godine. Godinu dana kasnije dovršit će se i Marina u neposrednoj blizini, s ukupnim kapacitetom većim od 500 kreveta. Rudari će u njima bogovski živjeti vrlo kratko jer već 1962. godine u njih će doći, na veselje Labinjana, prvi turisti iz cijele Europe. Da nije bilo tako općina bi Labin još više kaskala s razvojem turizma u odnosu na zapadnu obalu Istre.
U vrijeme kada je "Raša" donijela odluku o gradnji hotela za smještaj rudara glavni direktor rudnika bio je inženjer Ivo Marinović, od kojeg sam doznao da ovakav potez nije bio slučajan, već dobro isplaniran s općinskim političarima. U skladu s ondašnjim vrlo centraliziranim zakonima rudnik nije mogao ulagati u druge djelatnosti, a najmanje u turizam, pa se do hotela došlo zaobilaznim putem. Rudari su se vrlo brzo preselili u novi samački hotel na Katurama, a Marina i Mediteran su ustupljeni novom hotelskom poduzeću "Rabac" osnovanom 28. prosinca 1961. godine. Prvi direktor bio je Josip Petarčić, dotadašnji potpredsjednik Općine Labin. a na školovanje radi kasnijeg preuzimanja dužnosti u Opatiju je poslan bivši predsjednik Općine Anđelo Verbanac, koji je s Marinovićem sudjelovao u gradnji Marine i Mediterana. Ipak, dvije godine kasnije na  mjesto direktora dolazi tada 26. godišnji Eugen Kršulja, za čijeg su mandata, do početka 1971. godine, izgrađeni svi hoteli koji i danas čine okosnicu rabačkog turizma. Koliko u početku u rudarskoj Labinšćini nije bilo odveć sluha za turizam, turiste i njihove potrebe vjerno ilustrira jedan događaj kojeg mi je ispričao pokojni Kršulja. Sredinom  šezdesetih u nove hotele Marina i Mediteran došla je velika grupa zapadnonjemačkih turista u DKW automobilima. Da bi im se olakšalo kretanje Rapcom na više su mjesta postavljeni znakovi usmjeravanja uz pojašnjenja na njemačkom jeziku. I dok su hotelijeri uživali u prvim turistima topeći se u srdačnosti i gostoprimstvu Kršulju je pozvao ondašnji predsjednik Općine Labin Josip Gobo, inače dobričina, ali odgojen u vojničkom duhu, uz poruklu da se to odmah skine! Ki je vraga vide da davamo informacije Nemcima, ki su udeka bili okupatori!  

( saznaj više: www.mat-flacius.com)