ČEPIĆKO JEZERO

Ovih dana aktualne su slike sa Čepićkog polja, s kojih je olujna bura, u podnožju Učke ionako uvijek silovita, s oranica odnijela gornji sloj suhe zemlje, a s njome i tek nikle usjeve nanijevši ovdašnjim poljoprivrednicima ogromne štete. Kažu da bi štete bilo daleko manje da nisu svojedobno posječene topole koje su služile kao burobrani, a da u međuvremenu nisu posađena nova stabla. Početkom proteklog stoljeća, kada su nastale ove trojezične razglednice Čepićkog jezera, mještane su zasigurno morile sasvim druge brige. Možda i zaleđeno jezero zbog kojih se nije moglo ići u ribolov i kasnije a ribama u Labin, gdje su se prodavale najprije ispod gradske lože, a kasnije i na novoj tržnici. Trajalo je to sve do početka 1932. godine kada je najveće jezero u Istri isušeno, a nekadašnje muljevito dno zaorali plugovi vučeni snažnim volovima.

Čepićko je jezero bilo i inspiracija autoru crteža objavljenog u mađarskoj knjizi o Istri početkom 20. stoljeća. Panorama je nastala s predjela zvanog Griža ovog ljeta (2015. op.a.) zahvaćenog velikim požarom

(saznaj više: www.mat-flacius.com)

Promatrate li malo razglednicima s motivima jezera kojemu se u to vrijeme divio i Vladimir Nazor, zamijetit će se da se radi zapravo o istim razglednicima i svojevrsnoj foto-montaži, koja sugerira da u se Čepljani onda bave ne samo ribolovom, već i turizmom. I uživali u jedrenju jezerom kojemu nikada nije nedostajalo vjetra s Učke za pokretanje jedrilica. Dvojbe nema, fotoshop ima vrlo duboke korijene!