subota, 18. veljače 2012.

CRTEŽI HERMANA STEMBERGERA

Herman, ili Ermanno Stemberger (1884-1971.), rođen u Bohkima nedaleko od Vineža, bio je vrlo cijenjan i štovan Labinjan. Rođen u vrlo brojnoj obitelji malog trgovca živežnim namirnicama, najprije u Vinežu, a potom u Labin, zahvaljujući nadarenosti završava Vojnu akademiju u Trstu upravo u vrijeme kada je puknuo Prvi svjetski rat. Završava na ratištu, ali vrlo brzo pada u zarobjeništvo Rusa i završava u Sibiru. Nakon šest godina zatočeništva ipak dolazi kući, kada su ga već svi otpisali. Najprije radi kao službenik u Krapnu, a potom kao inženjer tragom boksita radi najprije u Grčkoj, a potom u okolici Splita. Po završetku Drugog svjetskog rata 1945. godine odlazi u mirovinu, što će mu omogućiti da se još više bavi svojom velikom ljubavi i strašću - izučavanjem prošlosti svoga zavičaja. Premda je bio samouk, zahvaljujući disciplini rada i strpljivim istraživanjima postao je odličan poznavatelj povijesti Labina, od kojega su informacije i savjete tražili i povjesničari. Napisao je više tekstova, a 1983. godine objavljena mu je knjiga Labinska povijesna kronika, u kojoj na popularan način opisuje povijest grada i okolice, porijeklo prezimena, znamenite obitelji, važne događaje i druge zanimljivosti. Bilo je to praktički prvo štivo na hrvatskom jeziku koje je populariziralo manje poznatu prošlost drevne Albone. Mali je kuriozitet da je on tekst pisao na talijanskom, a knjiga je potom prevedena na hrvatski, ali dosad nije objavljen i u izvornom obliku.
Herman Stemberger je bio i odličan crtač, gotovo fotografskom preciznošću crtao je stari Labin. Mnogi od tih crteža, uključujući i grbove uglednih labinskih obitelji, kao ilustracija objavljeni su u njegovoj knjizi, a neke od njih služile su Agenciji za izradu fotodokumentacije i za izradu razglednica. Od četiri objavljena crteža na dva su motivi Labina, na jednom je lani obnovljena crkva svete Marije Magdalene na outu za gradsko groblje, a četvrta je autorova rekonstrukcija gradine Kunci na rubu Ripende nedaleko od Labina.

(više u knjigama o Labinštini: www.mat-flacius.com)




Nema komentara:

Objavi komentar