petak, 14. travnja 2017.

U PELJARU PO JADRANU UZ LABINSKU OBALU - OD RAŠKOG DO PLOMINSKOG ZALJEVA

Pomorcima i morskim vukovima ne treba objašnjavati što je to peljar, ali ostalom, mnogo brojnijem svijetu, trebaju ipak neka dodatna objašnjenja o čemu se radi. Najprecizniju informaciju našao sam u Rječniku hrvatskog jezika u kojem piše da je peljar onaj "koji vodi, pelja, provodi brod iz luke ili u nju, (brodski) pilot ili lučki vodič." Nama cakavcima riječ je dodatno jasnija zbog našeg glagola PELJAT(Kamo me to peljoš?).
Dakle vodič, zbirka svestranih informacija i drugih naputaka koja olakšava promet morem i pogotovo morskom obalom. Takav peljar, vodič debeo nekoliko stotina stranica ovih mi je dana došao u ruke dobrom voljom mladog labinskog morskog vuka Martina Perka, kojem se i ovom prilikom zahvaljujem. Naziv ovog neobično zanimljivog pomorskog vodiča je Peljar po Jadranu, 1. dio, Istočna obala (Od ušća Soce do sjevernog Krfskog kanala), Prvo izdanje. Daleke 1952. godine tiskao ga je Hidrografski institut Jugoslovenske ratne mornarice u Splitu.U vrijeme osjetno niže razine tehnološkog razvoja ne samo naše zemlje, kada nismo bili premreženi brojnim informacijskim putevima, satelitima i čime još ne, svaka informacija pomorcima koja bi im olakšala plovidbu bila je od dragocjene pomoći. I to ne samo svjetionici, već i druge posebnosti obale, uvala, uključujući i vrste tla, šuma i drugih karakteristika određene obale, našli su se u tom peljaru. Znam priče naših pomoraca kojima je u plovidbi Kvarnerom još prije nešto više od tri desetljeća pomagao gusti dim koji je dolazio iz cementare u Koromačnu. Da je postojao u ono vrijeme u peljaru bi se vjerojatno našao i oko 240 metara visoki dimnjak plominskih termoelektrana.
Za nas Labinjane važan je onaj dio obale koji se prostire od Raškog do Plominskog zaljeva. Prepričavanje og teksta koji se nalazi na nekoliko stranica bilo bi potpuno nekorisno, zbog čega su one vama ponuđene u izvornom obliku. Vjerujem da će vam ova plovidba uz pomoć peljara dati vrijedne informacije o toponimima i drugim značajkama naše obale. Uz prijedlog da što prije posjetite neke od ponuđenih lokaliteta, primjerice Crnu puntu, od kojeg se svjetionika našla jedna od rijetkih fotki u ovom peljaru. Put do tog cilja je opuštajući lijep, a vodi preko Brovinja, crkve sv. Ivana Glavosjeka i uvale Vošćica.  








Nema komentara:

Objavi komentar