PRIČA O IZLETNIČKOM BRODU MONSUN

Mnogo se toga u zadnjih četrdesetak godina dogodilo na rabačkoj rivi, ali stalan je bio samo izletnički brod Monsun. Hotelska kuća Rabac kupila ga je 1980. godine na otoku Pašman - doznao sam od ondašnjeg generalnog direktora tog poduzeća Verđinija Vozile, koji je na tom mjestu bio od 1976. do 1992. godine, do odlaska u mirovinu. Bilo je to vrijeme okretanja prema vanpansionskoj potrošnji, kada je procijenjeno da je to dobar poslovni potez. I bio je je! Vrlo brzo postao je omiljen među izletnicima, a u više navrata našao se i na razglednicama Rapca, dobivši uskoro i konkurenciju.
Od Vozile smo doznali da je brod tijekom Drugog svjetskog rata služio kao vodonoša na dalmatinskim otocima, a poslije da je prevozio vino. Brod je temeljito obnovljen, ali mu je ime ostalo nepromijenjeno, valjda zbog sreće! Prvi kapetan Monsuna bio je Điđi Gobo, pomorac rodom iz Prloga.

Osamostaljivanjem Hrvatske i početkom Domovinskog rata početkom devedesetih turisti zaobilaze našu obalu. Jedan od njegovih vlasnika postaje Nenad Perić, dugo godina popularni kapetan tog broda, koji i dalje uspješno plovi zanimljivim izletničkim turama.

Na ovim fotografijama iz arhive V. Vozile Monsun je snimljen u rabačkoj luci, u koju često uplovljava s odlično raspoloženim izletnicima uz svirku harmonike. U desnom kutu jedne od njih vidi se Veli trampulin, u doba Italije moderno kupalište s kabinama ondašnjeg hotela Trieste, kasnijeg Primorja, koji još uvijek čeka svoju obnovu. Proširenjem rive nestalo je to kupalište.

Posljednja fotografija Monsuna u rabačkoj luci, koju sam pronašao u svojoj zbirci, nastala je početkom devedesetih proteklog stoljeća.

 

Monsun u rabačkoj luci snimljen na Uskrsni ponedjeljak 5. travnja 2021.

 

U SPOMEN NA NOĆ SVETOG SEBASTIJANA - NAJSTARIJI MOTIV LABINA

U dugoj povijesti Labina jedan od najvažnijih i najpoznatijih događaja  zbio se u noći od 19. na 20.siječnja 1599. godine, kada je oko 800 uskoka napalo naš grad. Zahvaljujući velikoj hrabrosti oko 300 branitelja, premda se gradonačelnik ponašao kukavički, Labinjani su obranili svoj grad i slobodu od nadmoćnoj branitelja. Legenda kaže i uz pomoć svetog Sebastijana, čiji se ostaci crkvice nalaze u zaseoku Škrokoni nadomak Svete Marine. Od tada je taj svetac drugi, ali glavni zaštitnik Labina, a po njemu se taj događaj obilježavao kao Noć svetog Sebastijana sve do 1945. godine, kada Istra dolazi u sastav Jugoslavije. Prije napada uskoka, koji je prema Hermanu Stembergeru, samoukom povjesničaru i inženjeru iz Labina, bio napuhan, sveti Just je bio zaštitnik Labinjana i njihova grada.

Sve su to više manje poznati podaci, ali je manje poznato da je taj događaj zabilježen i na velikoj slici od ulja na platnu nepoznata autora. Uz lik svetog Sebastijana oslikan je i srednjovjekovni Labin sa zidinama, zasigurno najstariji motiv drevnog grada sa zvonika kojeg se pruža prekrasan pogled na Kvarnerski zaljev, Učku i dobar dio našeg najvećeg poluotoka

Do te se umjetničke slike došlo slučajno 1998. godine uz pomoć ondašnjeg omiljenog župnika Vilima Grpca, kada sam s velikim fotografom, fotoreporterom i prijateljem, pokojnim Eduardom Strenjom, pripremao građu za fotomonografiju Labin tragom vjekova objavljenoj godinu dana kasnije.  Među brojnim drugim njegovim fotografijama našla se i ova izuzetna slika, koja je nešto kasnije bila izložena i na dobro posjećenoj i sadržajnoj izložbi crkvene baštine Labinšćine, postavljenoj u Narodnom muzeju u Labinu.

U labinskoj župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije nalazi se i drugog kulturnog blaga, a za Labinjane je najvažnije Križni put s 14 motiv rad Valentina Lukasa, prvog labinskog akademskog slikara iz 19. stoljeća, koji je mnogo poznatiji izvan Labina nego u svom rodnom gradu.