ERMENEGILDO STEMBERGER - PRVI LABINJAN POGINUO U PARTIZANIMA

Ermenegildo Gildo Stemberger. Rođen je 1920. godine u Vinežu, a samo 18 godina kasnije, s tek napunjenom punoljetnošću, kao mlad antifašistički emigrira, kod Sušaka ilegalno prelazi talijansko-jugoslavensku granicu. Kao mlad radnik u Krapnu opire se fašizmu i kada mu je zaprijetilo hapšenje odlučio se na takav potez. Završava u Zagrebu, gdje je na Trešnjevci tada bila snažna kolonija istarskih emigranata. Sklon glazbi i druženju brzo se prilagođava životu u velikom gradu, daleko od zavičaja. Zapošljava se u tvornici koja će nakon rata prerasti u Rade Končar, partijski se povezuje, a aktivan je iu glazbenoj sekciji Društva Istrana, čije je sjedište bilo u Ilici, gdje je danas Klub studenata Istre. Okupacijom Jugoslavije i dolaskom njemačkog okupator i osnivanjem satelitske države NDH mladi Vinežan postaje još aktivniji, a njegovo ilegalno djelovanje još opasnije. Stoga Partija donosi odluku da se Gildo Stemberger, u grupi s drugim zagrebačkim ilegalcima, prebaci u Baniju, gdje se već razbuktao ustanak protiv novog surovog režima.
Nekoliko mjeseci kasnije poginut će u jednom od sukoba s neprijateljskim vojnicima. Koliko je poznato bio je to prvi Labinjan koji je poginuo u partizanima, daleko od svog doma. Kada sam 1985. godine pisao tekst o njemu znalo se vrlo malo o okolnostima njegove pogibije. Ni mjesto, ni datum, pa čak ni da li se radilo o Baniji, Lici i Kordunu. Njegovo groblje nitko i ne spominje. Nešto više o njemu znao je njegov vršnjak i mještanin Anđelo Verbanac, nekada i predsjednik Općine Labin, čijom je zaslugom 1981. godine postavljena spomen ploča na pročelju njegove rodne kuće. Prvo su to spoznaje o tom neobičnom liku ponesenim idejom pravde i jednakosti među ljudima, o kojem se u Labinu znalo vrlo malo. Toliko malo da njegovo ime nije bilo upisano u popisu od blizu 1340 poginulih Labinjana objavljenom 1980. godine u debelom zborniku Radničkog pokreta i NOB općine Labin! Na komemoraciji je tada spomenuto da se na spomen-ploči poginulim borcima NOB-a postavljenoj na Trešnjevci, nalazi i ime Ermenigilda Stembergera. Uz pitanje da li se nakon silnih društvenih i političkih promjena u posljednjih 25 godina, kada je revizor povijesti, među kojima je bio i nekadašnji predsjednik Republike Stjepan Mesić, ta ploča nalazi na svom mjestu, iako u nekada radničkoj Trešnjevci, u kojoj je između dva svjetska rata živjelo dosta istarskih emigranata, još uvijek poddosta spomen-ploča svjedoči o antifašističkim aktivnostima  u doba NDH?