I SNAŠIĆI NA KARTOLINI

I selo Snašići, koje se za Italije zvalo Annunziata, u to je vrijeme imalo svoju razglednicu, za što zasluga najviše pripada Mateu Dobriću Matiću, zvanom Snašići, po kojem će se nazvati nekadašnja Dubrova ili Dobrova. On u ovo selu na putu za Sveti Martin dolazi potkraj 19. stoljeća iz Ravni na labinskoj obali, nakon što se oženio Repenjankom Marijom Kos, koja je tu posjedovala zemljište. Zahvaljujući radišnosti na zemlji, a i trgovačkom umijeću, ta će obitelj vrlo brzo postati jedna od najimućnijih na Labinšćini, čiji će jedan potomak u Labinu 1937. godine, na najljepšem usponu u Istri otvoriti i hotel zvan Roma, u kojem će se nalaziti i ljekarna.
Desno na kartolini bila je trgovina i oštarija Dobrićevih, a  lijevo obiteljska kuća. Između njih je strpljivo pozirao sav rod Snašićevih, a pažljivo će oko zamijetiti i dva osobna automobila, koji su bila potvrda posebnog bogatstva njihovih vlasnika.
Razglednica je tiskana 1929. godine, na njoj se zamjećuju i tek rođene bebe, a ova je kartolina iz rudarskog Krapna u također rudarsku Idriju putovala 1934. godine. Svome bratu poslala ju je sestra Jerica, čija je obitelj došla raditi u rudnik, a u trenutku slanja razglednice njihov je dom bio upravo u Snašićima, s nadom da će se uskoro preseliti negdje drugdje. Vajda bliže rudniku i u vlastiti stan.
U to vrijeme u rudniku je bilo dosta ljudi koji su dolazili iz drugih dijelova Istre, ali i Italije, pa kako sve do izgradnje Raše nije bilo dovoljno stanova, oni su živjeli kao podstanari u labinskim selima. Najčešće na tavanu. Ondašnjim govorom rečeno bili su "na košte", živjeli su vrlo skromno, hraneći se u pravilu kod tih istih obitelji, kojima su "koštari" bili dodatni izvor prihoda za preživljavanje.
Nakon rata gotovo sva imovina obitelji Dobrić je nacionalizirana, desna zgrada je dozidana i pretvorena u društveni dom, gdje su mladi Labinjani sredinom šezdesetih vrlo često odlazili na ples. Oni malo stariji godinama su odlazili u dobru oštariju obitelji Golja, u kojoj se dobro jelo i pilo.


(više u knjigama o Labinštini: www.mat-flacius.com)