U prvim poratnim godinama fotografije su bile vrlo rijetke, pa je to veća njihova vrijednost iz tih teških, siromašnih dana kada su se ukrštale razne sudbine i životni putevi, a fašizam zamijenio komunizam ruskog tipa. Stjecajem okolnosti u posjedu sam fotografija nastalih najvjerovatnije između 1945. i 1955. godine iz kojih se nazire ne samo aktivnost tek nacionaliziranih ugostiteljskih objekata, već i dosta širi društveni spektar življenja u to doba. Na svim tim fotografijama nalazi se davno pokojna Marija Knapić, koja je u to vrijeme radila najprije u testoranu hotela Jadran, za Italije Dopolavora, a sada restoranu i pansionu Miramare. Naša Marija u više je navrata snimljena i ispred hotela i na terasi Primorja u Rapcu, na rivi, ispred Gradske kavane u starom Labinu, na kojem se slikala i s osobljem autobusa pulskog Autosabraćaja u vrijeme kada je ispred Molega kafe bilo stajalište za međugradski promet. I u raznim prigodama koje vrlo vjerno oslikavaju ona vremena kada se Prvi maj praznik rada obilježavao i drvenim slavolukom postavljenim na ulazu na Crć, ubrzo Trg Maršala Tita, kod Torjona te dobrom ponudom hrane i pića. Na jednoj fotografiji nalazi se i njen veliki prijatelj i tada vrlo poznati kuhar Etore Bičić. Njegova kulinarska vještina je bila tako velika da je jedno vrijeme kuhao za Tita, kada su mu dolazili prijatelji iz cijelog svijeta. I tu nije kraj posebnosti tog čovjeka - kao talijanski vojnik našao se u Africi kada je, stjecajem okolnosti kuhao i za Benitta Mussolinija prilikom njegova posjeta svojim ratnicima - doznao sam nedavno od njegovih rođaka!
Inače, Marija je Knapić svoj radni vijek, koliko se sjećam, završila kao šefica sobarica u tek nastalom hotelskom poduzeću Rabac, a njene su slike, iza kojih stoje i pečati fotostudija Mira iz starog Labina i Studija Ida iz Cresa, svojevrsni homage ljudima tog vremena, kada je povrh svega uvijek bilo trenutaka za osmijeh, druženja i dobru kapljicu. Zbog toga ih nije slučajno čuvala u svojim albumima, a nije mi ih ni slučajno ponudila. Fala joj vela i u vaše ime!
(više u knjigama o Labinštini:
www.mat-flacius.com)
Nema komentara:
Objavi komentar