Povijesna općina Labin, Terra Albona, prostirala se na području četiri župe - Sveta Nedelja, Sveti Martin, Sveti Lovreč i Sveta Lucija, odnosno Skitaca. Nikada nije prelazila granice rijeke Raše, dok je Općina Plomin, također dugih povijesnih korijena, bila samostalna, premda je nekada (valjda štednje radi!) Imala s Labinom zajedničkog podeštota.
Nakon raspada Jugoslavije i osamostaljivanja Hrvatske dolazi do reorganizacije i preventikog i preskupog usitnjavanja lokalnih samouprava pa su na području nekadašnje općine uz Grad Labin, sveden na samo njegovo najbliže okruženje, nastale još općine Raša, Sveta Nedelja, Kršan i Pićan. Išpak, dvadesetak godina ranije na prelazu iz šest u sedmo desetljeća, Općina Labin je teritorijalno najveća u svojoj dugoj povijesti. Uz već ranije spojenu Općinu Plomin pripaja joj se, nakon kratkog postojanja, nekadašnja Općina Potpićan, kao druge strane Raše i Barban s okolicom, područje Labinjanima poznato kao Vlašija!
Događalo se to u godinama kada je Labin gospodarski bio značajan zbog rudnika, novostvorene industrije i brzog razvoja turizma, ali će se trajati samo nekoliko godina, kada se Barban opet vrati u granice Općine Pula, gdje se brodogradilište Uljanik vrlo brzo razvija.
Na to vrijeme podsjeća ova rijetka mozaik kartolina s utisnutim pečatom Rapca i datumom 20. lipnja 1970. godine, koju je zadovoljna gošća iz Karlovca poslala u Nećakinji u Zapadnu Njemačku. Zanimljivo je da je izdavač ove razglednice bila labinska poslovnica Vjesnika, koju je vodio Stjepan Stanić, otac labinskog zubara i jednog od prvih članova HSLS-a Ivana Stanića, koja je jedno kratko vrijeme, zajedno s SDP-om i drugim oporbenim strankama, bila na vlasti u Labinu.
Nema komentara:
Objavi komentar