petak, 13. kolovoza 2021.

KRATKA ŠETNJA ULICOM G.MARTINUZZI, NEKADAŠNJOM ULICOM GABRIELA D'ANNUNZIA

 Iako je poznata humanistkinja, pjesnikinja i političarka Giuseppina Martinuzzi rođena je u dijelu Labina poznatom kao Rialto, još je ranije Kalić (Calich) dobio ime na dugoj ulici, koja se štiti od zgrade Općinskog suda preko današnjeg malog trga poznatog i po Galeriji Alvona. do uspona prema Fortici. Odmah na njezinom početku rodna je kuća Matije Vlačića Ilirika, poznatog reformatora, rođenog 1520. godine, pa bi bilo logično da ta ulica nosi ime tog znamenitog Labinjana svjetskog ugleda, ali to je već druga tema. U ovoj ulici nalazi se i palača plemićke obitelji Negri, au istoj ulici nekada su bile škole i rodilište, a danas je najpoznatija po galerijama poznatih labinskih slikara, koje su starom gradu prije pola stoljeća udahnuli novi život, otrgnuvši ga od teških oštećenja izazvanih rudarenjem ispod njegovih zidina. 

Na početku ulice, u dvorištu uz Vlačićevu rodnu kuću, u svojoj je galeriji godinama stvarao poznati kipar Mate Čvrljaka, a danas se u neposrednoj blizini njegovog dugogodišnjeg stvaralačkog prostora nalazi atelje slikarice Adalgise Škopac. Galerija i atelje Zdravka Milića nalaze se u istoj ulici, a njegova životna suputnica Sanje Švrljuga tu je stvarala do svoje prerane smrti. Dio tog svijeta je i slikar Vinko Šaina koji je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća u obnovljenoj crkvi sv. Marije od Karmela, poznate kao Gospa od Karmela, uz pomoć Općine Labin otvorio je danas prepoznatljivu Galeriju Alvonu. Malo sakralno zdanje izgrađeno 1615. godine kao oratorij već spomenute obitelji Negri, koji će 1867. godine dati klasično pročelje.

Uostalom, sve je to već poznato, ali manje su poznate ove dvije razglednice iz moje zbirke, nastale između dva rata, kada ova duga ulica nosi ime osvajača Rijeke Gabriele D'Annunzija. Među najstarijim Labinjanima možda bi one mogle izazvati neke reakcije ili zapažanja. koja bi otkrila nove detalje o životu u ovom dijelu starog Labina gdje danas ima podosta urušenih i napuštenih kuća.

Na bočnom dijelu zgrade sučelice palače Negri, koje su u prvom planu ovih razglednica, uz rub urušenih kuća, 6. rujna postavljena je dvojezična kamena spomen ploča, kojom je obilježena 150. obljetnica postojanja Societa operaia di mutuo soccorso (Radničko društvo za potporu), koja je u toj zgradi djelovala od 1930. do 1947. godine. Te se godine Pariškim sporazumom Istra našla unutar granica Jugoslavije, nakon čega je većina stanovnika Labina, ne samo Talijana, optirala za Italiju. Od tada je sjedište te udruge u Trstu.

Njeno prvo sjedište je dugo godina bilo na prvoj katu zgrade odmah do gradskog kazališta (Teatrina), u prizemlju koje se tada nalazila ljekarna Alla Madonna, ugledne labinske obitelji Millevoi. Danas je na njenom mjestu trgovina suvenira, a nakon rata je jedno vrijeme bila i brijačnica.





    

Ova slika ispred Galerije Alvona nastala je u ljeto 1996. godine na promociji izložbe grafičke mape Našeg slikara Renata Percana i njegovog prijatelja i pjesnika Mira Sinčića iz sela Račice nedaleko od Buzeta.

 

Nema komentara:

Objavi komentar