I nedavno očitovanje talijanskog parlamenta o fojbama u Istri aktualni je odjek davno završenog rata na ovim prostorima. Još uvijek neapsolvirana tema. Sergio Cella, autor vrlo opsežne monografije Albona, objavljene prije otprilike pola stoljeća, navodi da je u fojbi u Vinežu završilo stotinjak ljudi iz raznih dijelova Istre, odakle su dopremani autobusima smrti (la corriera della morte). Među njima je bilo i dvadeset Talijana Labina i 17 Raše.
Povjesničar Porečko-pulske biskupije u Istarskoj Danici od 1999. godine piše da je najzloglasnija bila jama u Goljima, odnosno Faragunima, poznatija kao kao fojba u Vinežu. Izvlačenjem žrtava iz fojbi u Goljima od 16. do 26. listopada 1943. godine rukovodio je na čelu vatrogasaca Pule maršal Arnaldo Harzarich, inače i iskusan speleolog. Vatrogascima se pridružila i spasilačka ekipa raškog rudnika, a njihov je rad osiguravala grupa od 25 njemačkih vojnika. U dva navrata službenoj se komisiji pridružio i porečko-pulski biskup Raffaele Radossi. Specijalnom dizalicom, koja je dopirala i do dubine od 226 metara iz jame je izvučeno 84 leševa, među kojima su žrtve bile i tri žene te 12 njemačkih vojnika.
Prema službenim podacima poslijeratne vlasti, objavljenim i u knjizi Radnički pokret i NOB na Labinšćini za Drugog svjetskog rata u tom je dijelu Istre u njemačkim, fašističkim i ustaškim logorima, "rastralentima" i mnogim ratištima život izgubilo 1336 Labinjana. U tom su popisu navedene samo žrtve koje su poginule od strane nacifašista, što nije konačni i precizan podatak o demografskom gubitku Labina i okolice u tom razdoblju.
Na zbrajanju samo vlastitih žrtava nije se oslonio Mario Gerbini, tršćanski odvjetnik rodom iz Plomina, koiji je u knjizi Quaderni di Fianona d'Istria nastojao napraviti spisak svih poginulih za rata s područja plominske općine, uključujući i one koji na morskim bespućem poginuli na talijanskim ratnim ili trgovačkim brodovima. Njegova se brojka zaustavila na brojci od 255 žrtava.
Prije desetak bilo je aktualno obilježavanje fojbe u Goljima te davanje počasti svim žrtvama rata na tom mjestu u prvim danima nakon pada Mussolinija.
saznaj više: www.mat-flacius.com
Nema komentara:
Objavi komentar