Stare kartoline su m više od četiri desetljeća strasta, koje se nije lako osloboditi. Strast koja vas vodi u prošlost, zavađa vas njome na svoj način. Sjećam se kada sam sa starim kartofilom Uršičem, rodom Slovencom, odlazio na sajmove starih razglednica u Trst. Bile su tamo i aukcije na kojima se nudila cijena ponuđenih kartolina, s kojima smo se doma vraćali kao svojevrsnim trofejima.
Tom samprilikom zalazio iu knjižaru Svevo, u kojoj sam našao dosta zanimljivih knjiga o povijesti Labina i Istre, od kojih neke i danas čuvam u kućnoj biblioteci.
U toj istoj knjižari prodavali su se i presnimci izvornih razglednica, ponekad je tekstualnim prilogom, a na bogatom "pladnju" sam našao i više motiva iz Plomine, Svete Nedelje i Labine, koje sama ovdje nudim na jednom mjestu. Tada sam shvatio da vlasnik knjige, kojemu sam zaboravio ime, ali sam s njim surađivao, zna iz starih kartolina napravio dobar posao, ali i da zna procijeniti vrijednost motiva s Labinšćina. I da se potrudio naučiti njihovu povijest.
Tako iz kartoline starog Plomina, tiskane 1899. godine (imao sam i original, koji je završio u pulskom povijesnom muzeju), se navodi napad uskoka na ovaj srednjovjekovni grad, ali i da je između dva rata, kada je Istra bila unutar granica Italije, postojala uskotračna pruga kojom se od Šumbera u luku vodio boksit. Na drugoj fotografiji lijepa priča o kući labinske obitelji Depangher, u kojoj se u ono vrijeme trgovalo drvom za ogrjev, prodavajući ga sve do Venecije i Trsta.
Tekstom je ilustrirana i razglednica Svete Nedelje iz 1904. godine, s vrijednim motivom oko javnih špine nedaleko od crkava, čiji je moj original također završio u Puli. Nije točan podatak da se nalazi blizu Čepićkog jezera. Bliže je rudnik u Vinežu, ali se navodi samo blizina rudnika u Štrmcu.
Na putu za drevni Labin pozornost privlači kartolina iz 1910. godine sa zgradom obitelji Višković, zvani Šturla, rodom iz Svetog Lovreča, koji će u to vrijeme biti jedni od najbogatijih labinskih poslovnih ljudi.
Sedam godina ranije tiskana je razglednica Labina s pogledom iz gradskog groblja, čiji je autor nezaobilazni fotogtaf iz Pula, odnosno Malog Lošinja.
Iste je godine tiskana i razglednica mjesta Borgo, koju znamenitoj Labinjanki Giuseppini šalje njezinu starnišnu.
Za kraj ove šetnje zaustavljamo se na kavici u nekadašnjem lokalu Molo kafe, ili točnije Caffe popolare, kako se zvala 1906. godine, kada je ova kartolina i ugledao svijet.
Nema komentara:
Objavi komentar