nedjelja, 15. ožujka 2020.

VINEŽ - INDUSTRIJSKA ZONA U SUNČANO NEDJELJNO POPODNE

Listajući ovih dana knjigu Labin tragom vjekova, koju sam potkraj 20. stoljeća napisao zajedno s mojim pokojnim kolegom Eduardom Strenjom iz Pule, zamijetio sam da na prostoru današnje industrijske zone na rubu Vineža nadomak Dubrove u to vrijeme nije bilo ni jedne proizvodne hale.
Osamostaljivanjem Hrvatske početkom devedesetih uskoro će, točnije 1993. godine unutar granica ondašnje Općine Labin nastati Grad Labin te općine Raša, Sveta Nedelja, Kršan i Pićan.
Takvim raspletom Labin ostaje bez svoje zone na Dubrovi, pa se nakon nekoliko godina donosi odluka o izgradnji novog industrijskog pojasa na proplanku između Vineža i zaseoka Viškovići, s lijepim pogledom na stari Labin.
Početkom ovog stoljeća na terenu iznad uprave Komunalnog poduzeća Prvi maj, nekadašnje bolnice a na kraju i labinskog rodilišta, "placeve" otkupljuje labinski poduzetnik Vojko Baznik, te nekoliko malih građevinskih tvrtki s Labinšćine.
Veliki će iskorak ubrzo učiniti poznata talijanska tvrtka Benetton, koja privučena državnim i lokalnim poticajima u neposrednoj blizini, neposredno uz cestu koja od Vineža vodi do Dubrove, odnosno Svetog Martina i Nedešćine, podiže svoju tvornicu.
Nekoliko godina kasnije, u potrazi za još jeftinijom radnom snagom na tlu bivše Jugoslavije, Benetton napušta Vinež, ali na njeno mjesto dolazi tvrtka Carel, opet iz Italije. Nedugo potom poduzetnici iz iste zemlje u produžetku tog prostora grade se najprije dvije, pa još jedna tvornička hala, za koju se sada gradi novi cestovni prilaz.
Na samom ulazu u sve veći poduzetnički kompleks među prvima iz Italije dolazi i Danieli Systec, velika tvrtka iz okolice Manzana, grada prijatelja Labina, koja u svom dvorištu ove godine dovršava novu i veću proizvodnu dvoranu. Tih godina od labinskog poduzetnika njegovu halu preuzima, opet talijanska, tvrtka MTZ, koja ubrzo diže nove ppproizvodne prostore.
Danas je u Vinežu otvoreno nekoliko stotina radnih mjesta, na kojima su plaće približno iste kao u trgovinama ili rabačkim kućama, a kako u nedjelju i subotom u pravilu ne rade, to je gotovo presudni korak da se odlučuju za rad u njima.
Slobodnog prostora u vineškoj industrijskoj zoni sve je manje, a zaposlenika je sve više, pa sve brže u Labinu, uz otvaranje novih supermarketa, raste potražnja za stanovima.  Da se prije otprilike dva desetljeća nije krenulo tim putem gospodarska i društvena slika Labina bila bi ipak drugačija.
Slike koje slijede to i potvrđuju.






















Pogled s Fortice na industrijsku zonu u Vinežu danas i potkraj proteklog stoljeća!



Nema komentara:

Objavi komentar