ponedjeljak, 5. studenoga 2018.

U SPOMEN NA NOĆ SVETOG SEBASTIJANA - NAJSTARIJI MOTIV LABINA

U dugoj povijesti Labina jedan od najvažnijih i najpoznatijih događaja  zbio se u noći od 19. na 20.siječnja 1599. godine, kada je oko 800 uskoka napalo naš grad. Zahvaljujući velikoj hrabrosti oko 300 branitelja, premda se gradonačelnik ponašao kukavički, Labinjani su obranili svoj grad i slobodu od nadmoćnoj branitelja. Legenda kaže i uz pomoć svetog Sebastijana, čiji se ostaci crkvice nalaze u zaseoku Škrokoni nadomak Svete Marine. Od tada je taj svetac drugi, ali glavni zaštitnik Labina, a po njemu se taj događaj obilježavao kao Noć svetog Sebastijana sve do 1945. godine, kada Istra dolazi u sastav Jugoslavije. Prije napada uskoka, koji je prema Hermanu Stembergeru, samoukom povjesničaru i inženjeru iz Labina, bio napuhan, sveti Just je bio zaštitnik Labinjana i njihova grada.

Sve su to više manje poznati podaci, ali je manje poznato da je taj događaj zabilježen i na velikoj slici od ulja na platnu nepoznata autora. Uz lik svetog Sebastijana oslikan je i srednjovjekovni Labin sa zidinama, zasigurno najstariji motiv drevnog grada sa zvonika kojeg se pruža prekrasan pogled na Kvarnerski zaljev, Učku i dobar dio našeg najvećeg poluotoka

Do te se umjetničke slike došlo slučajno 1998. godine uz pomoć ondašnjeg omiljenog župnika Vilima Grpca, kada sam s velikim fotografom, fotoreporterom i prijateljem, pokojnim Eduardom Strenjom, pripremao građu za fotomonografiju Labin tragom vjekova objavljenoj godinu dana kasnije.  Među brojnim drugim njegovim fotografijama našla se i ova izuzetna slika, koja je nešto kasnije bila izložena i na dobro posjećenoj i sadržajnoj izložbi crkvene baštine Labinšćine, postavljenoj u Narodnom muzeju u Labinu.

U labinskoj župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije nalazi se i drugog kulturnog blaga, a za Labinjane je najvažnije Križni put s 14 motiv rad Valentina Lukasa, prvog labinskog akademskog slikara iz 19. stoljeća, koji je mnogo poznatiji izvan Labina nego u svom rodnom gradu.


2 komentara:

  1. po svetom Bastijanu (SeBastijanu)izgleda da su Čikuti dobili prezime Bastijanić

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Nikola Cicuta (Čikuta) soprakomito velike fuste sa Krka ,je u 4mj.1512.godine "uplovio" u Labinske vode (Prtlog) i tu je dio posade "nastanio" to područje.Sudbina fuste nije do sad razjašnjena.Narodna predaja govori da su Bastijanići (Čikute)porijeklom sa Krka.

      Izbriši