Ovo drugo sam brzo ustanovio - razglednica je iz Labina u Trst krenula 31. srpnja 1924. godine i istog dana na njoj je otisnut i pečat tršćanske pošto. Drugih podatak nije bilo.
Okrenuo sam opet njeno lice i nakon pažljivog promatranja motiva, posebno žeteoce, u jednom sam trenutku pomislio da se radi o poljima istočnije od ondašnjeg Čepićkog jezera, koji će biti isušeno osam godina kasnije. Otprilike na lokalitetu sučelice od sela Zatka. U pejsažu sam, u lijevom dijelu kartoline, primjetio obiteljsku katnicu, koju nisam mogao nigdje smjestiti.
Tražeći odgovor na moje dvojbe već nešto kasnije pomislih da nije to možda polje u sklopu posjeda i stancije Dubrova, gdje se danas prostire vinograd. Nije li ona kuća bolnica u Vinežu, pomislih nakon što sam, gotovo slučajno između žigova zamijetio velikim slovima otisnuto VINES?
Možda je ta žetva bilo na nekim drugom mjestu u neposrednom okruženju nekadašnjeg poznatog rudarskog mjesta? Možda.
U traženju odgovora na to pitanje bit će dobrodošlo svako mišljenje ili zapažanje vas čitatelja!
Sve napisano iznad ovoga, osim datuma slanja ove razglednice nije točno. Ili bolje rečeno, moja razmišljanja nisu pogodila metu - potvrdio je Sanel Memić, majstor fotografije, koji u svakom pogledu odlično poznaje Labinšćinu. Koristeći internet, ali i rad na terenu Sanel je, tragom ove fotografije, došao da spoznaje da je žetva obavljena kojih 200 metara od restorana Due fratteli u pravcu Ripende, odnosno na skretanju za selo Smolići. Premda se ogoljeli pejsaž u proteklih stotinjak godina mnogo promijenio, obrastavši u šumu, usporedbom fotografije s tim poljom on je došao do te spoznaje. U međuvremenu su izgrađene i nove kuće, a polje s ove snimke je u vlasništvu Denisa Putinje, koji je također potvrdio tvrdnje Sanela. Prema sjećanjima njegova oca žeteoci u ovom kraju bili su ljudi sa strane, najčešće grupe od 10 do 15 ljudi, koji su nakon jednog polja žetvu nastavili na drugom. Na fotografiji nije nitko od njegova roda.
Hvala Sanelu na odličnom zapažanju i dragocjenim informacijama, koje sam od njega doznao, i kada je bilo spomena o uskotračnoj pruzi Šumber-Plomin Porat, odnosno o prvom i ubrzo potopljenom rudarskom oknu na lokalitetu Tupljak Polje.
Nema komentara:
Objavi komentar