subota, 25. ožujka 2017.

LABIN 1928

Srce mi je malo jače zakucalo kada sam na e-bayu prije nekoliko dana ugledao motive Labina, drevne Albone nepoznatog autora nastalih između dva svjetska rata.Na većini od njih u prvom je planu portret nepoznatog muškarca, iza čijih su leđa zanimljive panorame starog grada. Po tom kreativnom pristupu autor tih fotografija mogao bi biti ondašnji poznati fotograf Tranquilo Vladislovich(Valdini), koji je potpisivao razglednice Labina s istom kreacijom.
Po stupnju izgrađenosti velikog zida na današnjem Šetalištu San Marco vidjelo se odmah da su fotke nastale prije 1935. godine kada je on dovršen od strane građevinske tvrtke labinske obitelji Lenuzzi. Tome u prilog ide i panorama Labina sa zapadne strane, odnosno uspon za stari grad bez velike zgrade kasnijeg hotela i ljekarne te manje kuće trgovačke obitelji Viscovich Sturla, koja je odmah nakon rata u liku Valentina dala prvog labinskog "podeštota".
Za oko su mi zapele i dvije fotografije s vrijednim detaljima grada. Na prvoj je neka proslava ispod gradske lođe, a na drugoj motiv ulice Sv. Caterine, koja je nestala šezdesetih godina kada je izbrisana za zemlje cijela gradska četvrt zbog neodgovornog kopanja ugljena ispod njenih temelja. Početkom devedesetih na tom su mjestu izgrađene nove stambeno-poslovne zgrade te stepenište koje vodi do parkirališta.
Kako sam se bojao da bih mogao ostati bez tog vrijednog svjedočanstva o našem gradu za pomoć sam se obratio svojim dobrim prijateljima u Trstu - Gianniju Versi i Rinaldu Rakovaz, zamolivši ih da svrate u antikvarijat.
I što da kažem, od danas su, velika im hvala, dio moje zavičajne zbirke! Njihov je format veoma malen, mnogo manji od vrijednosti motiva na njima. Na njihovoj poleđini se ne navodi autor, a na više od njih upisana je godina 1928. Samo na posljednjoj piše nešto više - Canisela di S. Caterina.


  






petak, 3. ožujka 2017.

PRTLOG

Sve do cestovnog povezivanja Rapca s Labinom sredinom 19. stoljeća Prtlog je bio glavna labinska luka, a tada je život krenuo drugim smjerom. Luka nije imala nikakvu rivu ili drugu infrastrukturu, već se koristila isključivo zbog dobrog prirodnog položaja i dobre zaštite od vjetrova. Za razliku od Rapca vjerojatno je i postojeći put bio pogodniji za kakvo-takvo povezivanje s Labinom
U povijesti se Prtlog spominje kao mjesto u kojem su se uskoci iskrcali na noć svetog Sebastijana  20. siječnja 1519. godine prilikom neuspješnog napada na Labin.
U statističkom godišnjaku Trsta s početka 19. stoljeća navodi se da je izvjesni Cragnaz uz samu obalu proizvodio cement, premda se u sjećanjima ljudi spominje gašeno vapno.
Kada su početkom studenoga 1918. godine u Labinu preko Plomina došli pripadnici talijanske vojske tom su prilikom u Prtlogu oslobodili grupu od dvadesetak zatočenih Talijana, koji su se također pridružili slavlju osloboditelja na trgu Borgo.
Prtlog je jedno od rijetkih našim toponima koji svoje naziv vuke od romanskog jezika - Porto longo ili Porto lungo, što lingvistima nije teško zaključiti iz njegova sadašnja naziva -PoRTLOnGo. Drugim riječima drevni romanski naziv je kroatiziran putem našeg lokalnog govora, koji je dio hrvatskog jezičnog stabla. Zbog toga je apsurdno i nelogično taj naziv još jednom kroatizirati glupim nazivom Duga Luka, koji se sada kočoperi u službenim dokumentima i na lokalnim putokazima.
Inače, u poslijeratnom razvoju turizma Prtlog ostaje u drugom planu u nadmetanju s Rapcem, obližnjom Svetom Marinom ili Tonaricom, čemu u prilog nije išla ni gotovo nepostojeća infrastruktura - slaba cesta te nepostojanje vodovoda, na koji je povezana tek 2010. godine. Možda je sve do utjecalo na proglašenje Prtloga zelenog zaštićenog pojasa, kao svojevrsne brane od sve opasnije betonizacije i naše obale.Opasna je to prijetnja ne samo razvoju turizma i prihvatljivom zadiranju u prirodu, već i prihvatljivom načinu života Labinjana.
Sve to postalo je vrlo opipljivo kada lokalna politika, koja je mještane uvjeravala da se u tom pojasu neće ništa graditi, čini suprotno te stranom kupcu jeftinog zemljišta "nagrađuje" pretvaranjem tog pojasa u zonu gradnje turističkih objekata. Na noge je to diglo mlade Labinjane udruženi u Građansku inicijativu Volim Prtlog, vrlo jasno i glasno upiru prstom na gradsku upravu i njenu prljavu rabotu. Samo neka pritom pripaze da administracija od njih ne traži da taj naziv promjene - VOLIM DUGU LUKU!