Posljednjeg dana lipnja 1960. godine odlukom Skupštine općine osnovan je Narodni muzej Labin. Najzaslužniji za pokretanje muzealske djelatnosti u gradu rudara bili su ondašnji profesori labinske gimnazije Miljenko Fadljević te Mira i Drago Heim. Uz nesebičnu podršku općinske vlasti i rudnika u podrumu palače Lazzarini-Battiala, koja je postale sjedište Muzeja, izgrađena je uspješna imitacija rudnika, i danas najposjećeniji i najzanimljiviji dio te ustanove. Pogotovo što ni nakon zatvaranja posljednjeg rudnika kamenog ugljena u Hrvatskoj u Tupljaku, što se zbilo potkraj dvadesetog stoljeća, ni danas nema nikakve konkretne naznake otvaranja muzeja rudarstva u jednom od nekadašnjih ugljenokopa. Izgleda da je iz tog razdoblja i ova razglednica s crtežom rudara nepoznatog autora, a kako ona nažalost nije putovala i nema pečata ne može se preciznije odrediti godina njena tiskanja.
Nakon što je Narodnim muzejom upravljala kratko vrijeme tvrtka Suvenir, na čelu koje je bio mladi akademski slikar Josip Diminić, na njegovo čelo 1968. godine dolazi ondašnji apsolvent povijesti i povijesti umjetnosti Tullio Vorano. Na tom će mjestu ostati do umirovljenja 2011. godine, kada ga zamjenjuje arheolog Vedran Kos.
Labinski muzej je jedno vrijeme djelovao samostalno, ali se ubrzo u skladu s ondašnjom politikom udružuje s Radničkim sveučilištem, odnosno kasnijim Otvorenim učilištem. On je i danas dio ustanove sa svega dva školovana povjesničara, što onemogućava ozbiljnije uključivanje Narodnog muzeja u istraživanje bogate prošlosti Labina. Ovaj za današnje prilike skroman, ali sadržajan vodič Labina nastao je osamdesetih godina proteklog stoljeća, njegov autor je prof. Vorano, a izdavač tek osnovano Turističko društvo Labina.
Nema komentara:
Objavi komentar