RAZGLEDNICA LABINA TISKANA PRIJE GOTOVO SEDAM DESETLJEĆA

I ova je razglednica veliki prozor u našu prošlost. Nastala je odmah nakon Drugog svjetskog rata kada se Istra našla unutar granica nove države - Titove Jugoslavije. Kako u to vrijeme ništa nije bilo slučajno, a sve je bila gola politika, ova kartolina je "rođena" u Beogradu, a nakladi poduzeća Putnik. One koje zanima naša prošlost, u ovom slučaju Labina, ova zelena razglednica pravi je mali biser. Vrijedan izvor neobičnih podataka. Na njoj nema godine tiskanja, ali to se nije zbilo poslije 1947. godine, budući da je godinu dana kasnije počela gradnja novog bloka kuća za rudare, kasnije poznatog kao Nove zgrade. Pažljivo i strpljivo oko zamijetit će da su se ondašnje poljoprivredne površine temeljito obrađivane, što danas nije praksa. Izorana su i polja na kojima će u isto vrijeme započet i gradnja kuća koje danas čine Ulicu slobode na križanju za Rabac.
U prvom je planu zgrada u kojoj je između dva rata bilo sjedište tvrtke za eksploataciju boksita, a nakon rata dugo godina bilo je u njoj sjedište Narodne milicije, u sklopu kojeg se nalazio i zatvor, u kojem su se našli i mnogi naši mladići koji su ilegalno pokušavali emigrirati najprije u Italiju, a potom u svijet. Danas je u njoj uprava komunalnog poduzeća Vodovod Labin. Nakon rata malo niže od nje u manjoj kući, također vidljivoj na kartolini, bila je uprava Građevinskog poduzeća Labin, koji je kompleksa sada u posjedu građevinske tvrtke DE CONTE.
Polja i oranice je presijecala cesta koja je od podnožja Labina, od današnje zgrade Varteksa, čiji se ravni krov vidi na razglednici, preko okna u Ripendi vodila do Plomina,a potom prema Rijeci. Prema svemu sudeći tim je pravcem u doma Rimskog carstva prolazila vojna cesta Pula-Trsat. Istočnije od nje prema Rapcu nalazi se selo Čekadi. Oni koji dobro poznaju ovaj dio Labina točno će locirati i mjesta predrimskog kaštela Kunci, poznatog i kao Monte Kunci, koji, unatoč obećanja i najava, još nije turistički vrednovan i na pravi način obilježen.
I još nešto. Cijena razglednice iznosila je dva dinara, što je, bez obzira na česte promjene naziva valuta i još čestijih inflacija, približno isto kao i danas.