U našem znanstvenom svijetu ime profesora grčkog, pjesnika, pisca epitafa i prevoditelja Matije Grbića ili Grpca Ilirika, u Njemačkog poznatog kao Mathias Gerbatius Illyricus, dosta je poznato, uz ipak nekoliko nepoznanica. U Njemačku, u doba reformizma kao mladić dolazi oko 1520. godine, kada je rođen mnogi poznatiji Matija Vlačič Ilirik. Nije sporno ni da je bio sin siromašnog postolara, kao ni da je u Tuebingeru, gdje je bio od 1537. godine profesor na tamošnjem sveučilištu, nešto kasnije susreo Istranina Vlačića, kojemu je tada svesrdno pomagao. Premda je bio štićenik Martina Luther i učenik Melanchtona, čelnog dvojca protestantizma, Matija Grbić/Grbac nije bio protestant. U tom pogledu Vlačić ga je daleko nadmašio, svrstavši se uz same lučonoše njemačke reformacije.
Prvo, sporno je njegovo prezime, koje se pojavljuje kao Grbac i Grbić, a na njemačkom kao Gerbitz. Po njemu je bližanjegova hrvatska varijanta Grbić, ali nove dileme nastaju kada se tvrdi da je on zasigurno Istranin, i to Labinjan, kao i Vlačić. U Labinu tog prezimena nema, a Grbac, prisutnije na Ćićariji, javlja se tek kao nadimak prezimena Gobo. Uz to, ni u jednom tekstu se ne navodi točan datum njegova rođenja. To početkom 1901. godine u studiji Humanista Matija Grbić, objavljenu u zborniku Jugoslavenske znanstvene akademije iz Zagreba ne tvrdi Đuro Koerbler, kao ni u prije desetak godina tiskanoj Istarskoj enciklopediji. On ipak podvlači da je Grbić vrlo vjerojatno rođen u Labinu. Prvi put njegov navodno točan datum rođenja - 3. srpnja 1503. godine, i to u Labinu, navodi Hubert Auer, inženjer i strastveni zaljubljenik u povijest. Istražujući vlastito obiteljsko stablo doznao je da je u šestom koljenu u srodstvu s učenim Istraninom, koji je bio dva puta ženjen, što se navodi i u Koerblerovom djelu. Prvi se put u Tuerbingenu 1537. godine ženi s Margaretom Koenig, koja umire nakon svega nekoliko mjeseci. Druga mu je supruga 1540. godine postala Magdalena Roser, s kojim je, između ostalih, imala i sina Christopha Gerbitza. Tu je rodbinska poveznica s Herbertom Auerom, koji radi svog pretka prije nekoliko godina dolazi u njegov rodni Labin. Svoje rezultate temelji na temeljitim "kopanjima" po arhivima, što je zasigurno podatak koji Labinjane ne može ostaviti ravnodušnim, kada je riječ o znamenitim stanovnicima našeg grada.
Nema komentara:
Objavi komentar