Uz Velu đirinu Mola đirina je bila glavna kupalište Labinjana potkraj pedesetih i početkom šezdesetih godina proteklog stoljeća. Dok se u Rabac odlazilo uglavnom pješice, i to prečicom, najviše naših ljudi se kupalo, i to u pravilu od jutra do mraka, na Veloj đirini, gdje su kampirali prvi turisti, mahom Nijemci i Austrijanci. Izgradnjom najprije "rudarskih" hotela Marina i Mediteran, a ubrzo i turističkog naselja St. Andrea, koje je dobilo ime po tamošnjoj crkvici, život u Rapcu za ljetnih mjeseci, posebice noćni, premjestio se upravo na prostore oko Mole đirine. Prvi noćni bar, s programom do jutra, što je za nas bila velika novina, bio je u sklopu restorana, koji već godinama zjapi prazan, čekajući obnovu i nove sadržaje na izuzetno dobroj poziciji u neposrednoj blizini mora.
Uz noćni bar neobično je bilo živo i na otvorenoj terasi, zvanoj Bašta, koja je službeno bila dio hotela Marina, a do otprilike pola noći na njoj su se izmjenjivali razni sadržaji, uz redovite plesne večeri..
Danak gradnji novog turističkog kompleksa i otvaranju novih radnih mjesta, platile su dvije obiteljske kuće, od kojih se jedna vidi na prvoj razglednici snimljenoj početkom šezdesetih u izdanju tada aktivnog Turističkog društva Rabac.
Do izgradnje prvih hotela đirina je pripadala isključivo našim ljudima, a potom smo nju i more počeli dijeliti s turistima iz zapadne Europe. Za nas je to bilo novo iskustvo, novi doživljaj i stvaranje novih navika, budući da je do sredine šezdesetih granica ondašnje države za naše ljude bila čvrsto zatvorena.
(više u knjigama o Labinštini:
www.mat-flacius.com)
Posebna su priča bile mlade strankinje, koje su izazovnim i modernim odijevanjem bile nerijetko predmet požude mladih Labinjana, a na koje su njihove vršnjakinje bile podosta ljubomorne, budući da su za ljetnih mjeseci znale doći u drugi plan. Sezona "galebova", kako su se zvali mladići koji su se vrtjeli oko strankinja, odavno je minula, čime je nestala i posebna "turistička ponuda".
Do novih se hotela dolazilo isključivo obalnom prometnicom, današnjom šetnicom, a novu cestu iznad njih Rabac će dobiti tek 1967. godine otvaranjem hotela Lanterna, današnjeg San Fiora.
.