Zaista, tko se još sjeća tvornice plastičnih plovila "Kvarnerplastika", čiji se čamci mogu još uvijek naći u jadranskim lukama od Kopra do Ulcinja, o čemu svjedoče i tv-motivi iz tih mjesta? A sve je započelo početkom 1968. godine, dvije godine nakon zatvaranja raškog rudnika, u čijoj je napuštenoj upravnoj zgradi riječki pogon "A.Mamić" započeo proizvodnju čamaca.U početku će među 30-ak prvih zaposlenih biti najviše bivših rudara, a do kraja godine planira se zaposliti već 150 ljudi. Iz tih dana je i onda poznata jahta Sirius, a već 1969. godine "Vulkan" iz Rijeke guta "Mamića", što dovodi do poteza koji je u socijalističkoj Jugoslaviji bio veliki iskorak - ulazak stranog kapitala. Herr Kaletsch iz Njemačke, ginekolog po zvanju, postaje ulagač i poslovni partner raških proizvođača, koji se sve više okreću izvozu u Njemačku. Prilike se brzo mijenjaju pa već 1. srpnja 1970. godine Vulkan postaje samostalno poduzeće "Kvarnerplastika", a Maksim Lesjak, diplomirani ekonomist iz Prvomajske, njen prvi i dugogodišnji direktor. Nova tvornica i njeni čamci postaju sve poznatiji, uvjeti rada u bivšoj zgradi rudnika sve nepovoljniji, pa se razmišlja o otvaranju nove tvorničke hale. Osam godina kasnije Kvarnerplastika je već u novoj hali industrijske zone na Dubrovi, gdje umjesto daljnje ekspanzije slijede novi poslovni problemi. Velike rate za povrat kredita, stara tehnologija, višak radnika, manjak stručnjaka, kriza na jugoslavenskom tržištu, sve to je dovelo do gubitaka u toj tvornici. Nakon kadrovskih smjena i dolaska Romana Černjula na čelo tvornice, koja će 1987. godine promijeniti ime u Adria, spas se traži u novom proizvodnom programu, proizvodnji jahti i jedrilica te povezivanja sa zadarskim SAS-om, koji se bavio iznajmljivanjem takvih plovila. Možda bi to i bilo spasonosno rješenje da početkom 90-ih nije buknuto rat na ovim prostorima, čime su nestali turisti, a naše tržište je gotovo izbrisano. Godinu-dvije kasnije Adria će, u dobi od 34. godina, biti izbrisana s poslovne karte Hrvatske. Ostao je samo žal za njom i sjećanja, kao i ove dvije fotografije nastale u Raši, na kojoj su ondašnji mladići, koje i danas nerijetko susrećemo na labinskim ulicama. Nerijetko bez posla ili u prijevremenoj mirovini.
srijeda, 7. ožujka 2012.
TKO SE JOŠ SJEĆA TVORNICE ČAMACA "KVARNERPLASTIKE"
Zaista, tko se još sjeća tvornice plastičnih plovila "Kvarnerplastika", čiji se čamci mogu još uvijek naći u jadranskim lukama od Kopra do Ulcinja, o čemu svjedoče i tv-motivi iz tih mjesta? A sve je započelo početkom 1968. godine, dvije godine nakon zatvaranja raškog rudnika, u čijoj je napuštenoj upravnoj zgradi riječki pogon "A.Mamić" započeo proizvodnju čamaca.U početku će među 30-ak prvih zaposlenih biti najviše bivših rudara, a do kraja godine planira se zaposliti već 150 ljudi. Iz tih dana je i onda poznata jahta Sirius, a već 1969. godine "Vulkan" iz Rijeke guta "Mamića", što dovodi do poteza koji je u socijalističkoj Jugoslaviji bio veliki iskorak - ulazak stranog kapitala. Herr Kaletsch iz Njemačke, ginekolog po zvanju, postaje ulagač i poslovni partner raških proizvođača, koji se sve više okreću izvozu u Njemačku. Prilike se brzo mijenjaju pa već 1. srpnja 1970. godine Vulkan postaje samostalno poduzeće "Kvarnerplastika", a Maksim Lesjak, diplomirani ekonomist iz Prvomajske, njen prvi i dugogodišnji direktor. Nova tvornica i njeni čamci postaju sve poznatiji, uvjeti rada u bivšoj zgradi rudnika sve nepovoljniji, pa se razmišlja o otvaranju nove tvorničke hale. Osam godina kasnije Kvarnerplastika je već u novoj hali industrijske zone na Dubrovi, gdje umjesto daljnje ekspanzije slijede novi poslovni problemi. Velike rate za povrat kredita, stara tehnologija, višak radnika, manjak stručnjaka, kriza na jugoslavenskom tržištu, sve to je dovelo do gubitaka u toj tvornici. Nakon kadrovskih smjena i dolaska Romana Černjula na čelo tvornice, koja će 1987. godine promijeniti ime u Adria, spas se traži u novom proizvodnom programu, proizvodnji jahti i jedrilica te povezivanja sa zadarskim SAS-om, koji se bavio iznajmljivanjem takvih plovila. Možda bi to i bilo spasonosno rješenje da početkom 90-ih nije buknuto rat na ovim prostorima, čime su nestali turisti, a naše tržište je gotovo izbrisano. Godinu-dvije kasnije Adria će, u dobi od 34. godina, biti izbrisana s poslovne karte Hrvatske. Ostao je samo žal za njom i sjećanja, kao i ove dvije fotografije nastale u Raši, na kojoj su ondašnji mladići, koje i danas nerijetko susrećemo na labinskim ulicama. Nerijetko bez posla ili u prijevremenoj mirovini.
Bravo za tekst, baš me zanimala povijest tih brodica koje su svuda oko nas, skromne i po mjeri običnog čovjeka.
OdgovoriIzbriši