Ljeto je 1924. godine u Rapcu, malom mjestu ribara i pomoraca na istočnoj obali Istre. Na plaži je i nekoliko kupača iz Labina i Pazina. Majke brižljivo nadziru djecu koja se praćakaju u moru, pazeći da im osjetljivu kožu zaštite od jakog sunca. Nedaleko od nas sjedi mlada plavuša koja pogledom miluje mladića koji sjedi nedaleko od nje. Kada zamijete da ih roditelji ne gledaju, brzo se dodiruju rukama i osmjehuju se zaljubljeno. Početak je to teksta Dina Saravala, supruga Line Filini, u kojem se on s nostalgijom prisjeća Rapca svoje mladosti. Prepunoj lijepih sjećanja, zanimljivih i nama. Pritom ne zaobilazi ni luku prepunu jedrenjaka, među kojima je najveći brod Viola. Spominje i ljude koji s radošću dočekuju svako uplovljavanje broda, ali i odlazak autobusa za Pazin. Mladići se kupaju na rivi, izvodeći vragolomije kada uoče djevojke, a za Rapčanke navodi da su vragoljaste i zaljubljive. Slično je i s Labinjankama, od kojih se jedna zaljubila u mladog Rabacana, i kako je napisao, nestala "u šumi", što je u ono doba za mali Rabac bilo skandalozno. Na rivi se često znao susresti i novi učitelj Erminio Girardelli, koji je živio u kući nedaleko od svjetionika. U Rabac se u to vrijeme vratio izvjesni Toni iz Južne Amerike, koji se pošteno obogatio u Čileu. Manirom dobrog kroničara Dino Saraval prepričava i neveru, pred kojom je u posljednji čas pobjegao izvjesni Nane, koji je sa svojom suprugom bio u ribolovu. Njegovo bjesomučno veslanje Rapčani su s velikim uzbuđenjem promatrali s obale, a kada su se domogli rive svi su se veselili od sreće, samo je njegova žena zaplakala.
Kada sam prvi put u knjizi Kartolini z Labinšćini pisao o obitelji Filini(ch), naveo sam da su oni Tršćani slovenskog podrijetla. Međutim, kasnije sam doznao da su u Trst došli iz Cresa, gdje su također imali vilu i da su živjeli u trokutu Trst-Rabac-Cres. Glavna labinska luka onda se službeno zvala Portoalbona, ali u međusobnom dopisivanju za njih on se i dalje zove Rabac.
U knjizi Saravala uz zanimljiv tekst objavljene su i isto takve fotografije, od kojih posebnu pažnju plijeni pogled na svjetionik, popularnu lanternu.
(više u knjigama o Labinštini:
www.mat-flacius.hr)
Nema komentara:
Objavi komentar