ALBONA MONOGRAFIA SERGIA CELLE - RUDNIK PODATAKA O POVIJESTI LABINA

Povjesničar Sergio Cella rođen je 1927. godine u Puli, koji grad napušta s roditeljima još prije početka Drugog svjetskog rata. Monografija Albona, objavljena sredinom šezdesetih godina proteklog stoljeća u Trstu, u sklopu serije knjiga Histria Nobilissima o istarskim gradovima. Knjiga obiluje podacima o povijesti Labina i Labinšćine, od samih početaka do završetka Drugog svjetskog rata, kada Istra postaje dio Titove Jugoslavije, a Albona i službeno Labin.
Pisana u vrijeme kada su u Italiji svježe rane zbog gubitka Istre, monografija je pisana u duhu takve društvene i političke klime. Uostalom, većina povijesnih knjiga nastalih u to vrijeme s obje strane nove talijansko-jugoslavenske granice stvarala se na sličan način samo s drugih ideološkim predznakom.Vjerojatno je to bio i dodatni motiv za temeljitim opisivanjem povijesti Albone, u kojem nema odveć prostora za slavenski življa, što je rezultiralo izuzetno plodnim saznanjima u raznim segmentima života tog grada. Od same povijesti, do legendarnog statuta, uskocima, Austrijancima, Francuzima, rudarenja, vjere, arhitekture do inteligencije i najpoznatijih obitelji najistočnijeg talijanskog grada na istočnoj obali Jadrana.

Knjiga sadrži ukupno dvadeset poglavlja, a iza svake cjeline navodi se literatura i drugi izvori podataka, zanimljivi za istraživače labinske povijesti. Prvo se poglavlje zove L' ambiente geografico, economico, umano, a u njemu se zadire u romansku povijest Labina te njegov geografski položaj. L'ultima tragedia - naslov je posljednjeg poglavlje u kojem se opisuje stanje u Labinu i njegovom talijanskom stanovništvu nakon kapitulacije Italije i pojavljivanja slavenskih partizana i komunista, koje on naziva nacionalkomunistima.

Monografija Albona završava izborom od 36 zanimljivih fotografija.

MUSSOLINI MEĐU RAŠKIM RUDARIMA

O boravku fašističkog vođe Mussolinija, Ducea, u kolovozu 1936. godine na gradilištu novog rudarskog grada Raše opširno sam pisao, s brojnim foto-ilustracijama u tekstu Mussolini u Raši 1936. godine. Normalno je da su novine onda budne pratile svaki korak Ducea, a njegov posjet raškim rudnicima imao je dodatnu težinu i medijsku atraktivnost zbog njegova silaska u rudnik.

O tome deset dana nakon njegova razgledavanja gradilišta u raškoj dolini piše i tjednik Il mattino illustrato iz Napulja. Štoviše, njegov silazak u rudniku, koji se, kako se navodi, nalazi 150 metara ispod razine mora, bio je odličan povod umjetniku imenom Ugo Matania za izradu ovog crteža koji se našao na naslovnoj strana! Ispod crteža se navodi da se, obučen u tarliž, odnosno rudarsko odijelo, spustio na otkop i s pijukom u ruci pomagao rudarima, čiji je težak poziv neobično štovao.

Taj se tjednik, koji je izlazio na svega 12 strana, posjete Mussolinija gradilištu Raše osvrće na duplerici, gdje u rubrici In sette giorni, prikazuje Ducea spremnog za silazak u rudnik.