četvrtak, 25. travnja 2019.

OTMICA LABINJANKI - ROMAN ZA DJECU, ILI DA LI JE NEKA NAŠA "MLODA" OPČINILA TITA BILOPLAVIĆA?

Šaliti se nije zabranjeno, ali stvarno "druka" me pitanje zbog čega je i kako poznati hrvatski književnik i pjesnik Tito Biloplavić došao na zamisao da se radnja njegovog romana za mlade najvećim dijelom odvija u Labinu. Ili još "peckavije" pitanje - kako se u tom duhovitom i vrckavom djelu sve vrti oko dvije djevojke iz Labina? Labinjanke, a ne Labinke, koja se varijanta u pravilu pojavljuje u hrvatskom standardnom jeziku. Još jedan razlog za priklanjanje procjeni i sudu da ništa tu nije slučajno!

To bolje za roman koji je pod naslovom Otmica Labinjanki danas već daleke 1988. godine u Biblioteci Hit Junior objavilo zagrebačko Znanje. U djelu tiskanom na oko 120 stranica vragoljaste i tajanstvene bezimene Labinjane, od kojih je jedna plavuša, a druga ima tamne oči "kao raški ugljen" pojavljuju se u mnogim neobičnim (ne)prilikama, a uvijek je u igri ljubavni žar mladih. Ponekad se u igru uvlači i Udba(već onda!), zazire se od socijalizma i olako razmišlja o bijegu barkom u državu s one strane Jadrana. Pozornost izaziva i Rina (opet slučajno ili ne), djevojka jednog od mladih pustolova, kojemu za oko zapinje jedna od Labinjonki, a rodom je iz Slavonije!

Suprotno od onih koji misle da se u Jugi nije smjela reći ili napisati ni jedna riječ protiv ondašnje socijalističke države, u romanu ima dosta vrckavih i duhovitih kritika na račun ondašnjeg društva i univerzalnih ljudskih gluposti.O detaljima neću više, umjesto toga predlažem vam da knjigu posudite u Gradskoj knjižnici(vjerujem da je tamo imaju na polici), ali ću ipak dodati da se u Labinu radnja odvija i na autobusnom stajalištu, zidu ispred rudarskog tornja, našeg još uvijek "ružinog šohta", ali i u Pineti te u rabačkom autokampu.

Skoro sam zaboravio, sve se to događalo sredinom šezdesetih, kada je turizam na Labinšćini doživio veliki zamah, a rudnici su bili daleko od zatvaranja. Barem je onda tako to izgledalo. 




subota, 13. travnja 2019.

RABAC - NAKON UGOVORENIH PET MJESECI OTVOREN KRUŽNI TOK

Točno nakon pet mjeseci, kako je bilo i ugovoreno između Grada Labina i obrta Rakos, Rabac je dobio svoj prvi kružni tok na samom ulazu u to turističko mjesto i glavno kupalište Labinjana! Time je ne samo promet na tom mjestu mnogo brži i sigurniji, već je i "biser Kvarnera", kako mi Rapcu tepamo, dobio veoma lijep, štoviše reprezentativan ulaz i prvi vizualni kontakt mnogobrojnih turista s mjestom svog odmora.

U tih pet mjeseci nekadašnje "ružno pače" pretvorilo se u ljepoticu, s lijepim i masivnim kamenim zidovima, dva autobusna stajališta, željeznom ogradom. U kružni tok slijeva se promet iz turističkog kompleksa Maslinica, iz pravca luke te Girandelle i ostalih dijelova Rapca, zbog čega je ovdje za turističke sezone vrlo gust promet. Nestala su nekadašnja improvizirana parkirališta s obje strane ulaza u Rabac, a automobili neće više moći parkirati ni u šumici naselja ispod obiteljskih kuća, gdje je napravljen početak odvojka za taj dio Rapca.

Danas je prvi vikend nakon višemjesečnih napornih i svakodnevnih radova u kojem se odvija nesmetan promet prema Rapcu, u tom razdoblju usmjeravan semaforima, postavljenim na više mjesta, ovisno o opsegu radova. Prvi sloj asfalta počeo se polagati prije otprilike tjedan dana, a do kompletnog uređenja kružnog toka ovih će se dana postaviti i završni sloj. Predstoji još asfaltiranje nogostupa i možda sutrašnje biciklističke staze, čije je proširenje u stijenama započelo od samog kružnog toka prema velikom mostu. Time će i prometnica Labin-Rabac, kada se obavi i taj dio posla, postati ne samo šira, funkcionalnija i sigurnija, već i atraktivnija i oku ugodnija.

Nakon proširenja rabačke luke, koja čeka još svoj lukobran i marinu za domaće barke i druga plovila, to je najveći infrastrukturni zahvat u ovom mjestu u posljednja dva desetljeća, a vrijednost radova iznosit će oko sedam milijuna kuna.

Rabac je s Labinom prometnicom povezan tek četrdesetih godina 19. stoljeća, kada je njegov gradonačelnik bio legendarni Tomasso Luciani, nakon čega ubrzo primat labinske luke on preuzima od Prtloga. Takozvani Veliki most na pola puta u travnju 1945. godine prilikom povlačenja srušili su njemački vojnici, da bi ga dvije godine kasnije obnovilo Oblasno građevinsko poduzeće iz Rijeke.Ta je prometnica bila dosta uska i neprimjerena za veći promet, zbog čega je ona proširena i asfaltirana potkraj pedesetih proteklog stoljeća. Kako je onda nedostajalo svega osim ljudskih ruku radovi su se odvijali i uz veliku pomoć dobrovoljnog rada, a na tom su gradilištu, minirajući kamene gromade i obavljajući druge radove, gotovo svakodnevno bili i učenici Rudarsko-industrijske škole. Popularni "rudarići". Još jedan prilog tezi da se rabački turizam razvijao uz veliku podršku rudnika, bez obzira što je upravljanje njime i tok financija, bilo strogo centralizirano.

Ovih proteklih pet mjeseci od samih početaka do večeras gradilište kružnog toka, popularnog rotora, fotoaparatom sam obilazio svakih 15 dana, nastojeći što manje smetati vrijednim radnicima. Plod ove "šetnje" je niz motiva na kojima se vidi postupni nastanak kružnog toka, novih i mnogo ljepših vrata našeg Rapca. Samo prva fotografija snimljena je danas, a sve druge prate kronološki slijed.




































































Desetak dana kasnije, nakon uklanjanja sitnih nedostataka, postavljanja završnog sloja asfalta te vodoravne i okomite prometne signalizacije Rabac je dobio reprezentativan ulaz u mjesto, prvi neposredan kontakt gostiju s "Biserom Kvarnera". Lijepom dojmu doprinijelo je i dojmljivo hortikularno uređenje samog rotora i okolnih površina, sa željom da se te površine dobro održavaju. I dok sam kružni tok fotografirao s više strane u fokusu mi se našao turistički autobus koji je bez teškoća skrenuo prema kompleksu Maslinica, na što je  u proteklih desetak dana bilko dosta primjedbi i kritika.