nedjelja, 15. travnja 2012.

RABAC - ERA ĐENIJA KRŠULJE

Premda turizam nikada nije bio glavna pokretačka snaga labinskog gospodarstva, već je njegovu okosnicu uvijek činilo rudarstvo i industrija, ne može se zanemarivati njegov utjecaj na razvoj Labinšćine.I još manje zažmiriti nad činjenicom da je ovdašnje hotelijerstvo velikim koracima od sedam milja koračalo u sedmom desetljeću proteklog stoljeća.
Lani je obilježeno pola stoljeća postojanja Hotelskog poduzeća Rabac, i koje li ironije, njegov istodobni formalni nestanak! Kao što je poznato početni udarac brzom razvoju hotelskih kapaciteta u Biseru Kvarnera dali su upravo Istarski ugljenokopi Raša ustupivši svoja dva nova "samačka" hotela Mediteran i Marinu s blizu 400 kreveta novom poduzeću, na čelu kojeg dolazi tada 26. godišnji Eugen Đenio Kršulja. Ime koje treba zapamtiti jer upravo za njegove ere, zajedno s prvim suradnicima Marijom Ilijašićem i Božom Stipanovićem ( Kršulja je drugi, a Ilijašić četvrti na slici s desna na gradilištu Girandelle), Rabac će dobiti svoje glavne kapacitete, koji će se kasnije dograđivati, uređivati, dobivati nove zvijezde i još češće imena. Bilo je to vrijeme buđenja, intenzivne gradnje, školovanja, zanosa, stvaranja samosvijesti, zajedništva i osjećaja pripadanja jednom kolektivu, zajednici.
Da je tada Rabac bilo veliko gradilište, dok su ugljenokopi zapadali u sve veću krizu, svjedoče i sljedeći podaci. Prvo turističko naselje St. Andrea otvoreno je 1964. godine, slijede potom Lanterna, novo turističko naselje Girandella, zatim gradski hotel Apollo s pratećim sadržajima, a u ljeto 1970. godine otvaraju se tri "cvjetna" hotela tik do velikog autokampa - Mimosa, Hedera i Narcis. Bilo je to devet godina nakon starta novog poduzeća, koje je u samo tri godine broj postelja sa 1400 povećan na 4500. Brojka kojoj se mora nakloniti, bez obzira što su onda, za razliku od posljednja dva desetljeća u novoj državi obilježenoj i privatizacijskim aferama, bila mnogo povoljnija vremena za turizam. Ma koliko god mi šutjeli o tome!
Sljedeće fotografije i razglednice, nastale do početka osamdesetih proteklog stoljeća, govore više od riječi.


(više u knjigama o Labinštini: www.mat-flacius.com)




















1 komentar:

  1. Naše more je toliko lijepo i smatram da je nedovoljno iskorišteno ili na krivi način. Trebali bi svakako više ulagati u podizanje novih projekata koji će privući pozornost šire javnosti.

    OdgovoriIzbriši