petak, 27. travnja 2012.

LABINSKI GRADONAČELNICI - OD BARBIJA DO GLAVIČIĆA

Današnji izgled drevni Labin najviše zahvaljuje Veneciji, čiji je suverenitet priznavao od 1420. do nestanka Serenissime 1797. godine, kada se nad ovim gradom, a i cijelom Istrom zavijorila zastava Habsburga. Zahvaljujući Tomasu Lucianiju, jednom od vrlo uspješnih gradonačelnika Labina, poznat je spisak svih podeštata u doba Venecije, koji je objavio poznati tršćanski povjesničar Kandler u časopisu l'Istria 1846. godine. Za gotovo četiri stoljeća venecijanske vlasti u Labinu se izmjenilo 148 gradonačelnika, čiji je mandat u pravilu trajao 36 mjeseci. Odmah po dolasku Venecije gradonačelnika Labina su iz redova Serenissime predlagali Labinjani, a potvrđivala  Venecija. To je trajalo do 1464. godine, kada će prvog građanina Albone izravno postavljati Venecija. Po prvom načinu izbora Labin je dobio 19 gradonačelnika, a po drugom 129, ili ukupno 148! Prvi labinski gradonačelnik po dolasku Venecije bio je Caterino Barbo, kojemu će se Labinjani nakloniti 15. srpnja 1420. godine, a posljednji Giuseppe Priuli, koji je gradom upravljao od 1796. do pada Venecije. Nekoliko je obitelji dalo više podeštata, a prednjačila je familija Barbo s ukupno 12 gradonačelnika. Njihovo je sjedište bilo u zgradi današnjeg suda.
Labinjani će svog prvog gradonačelnika iz svojih redova dobiti tek dolaskom Austrije 1797. godine, a ta je čast pripala Giovanniju Batisti Negriju, iz jedne od najuglednijih i najpoštovanijih ovdašnjih obitelji. Posljednji gradonačelnik koji se klanjao austrijskog zastavi bio je apotekar Francesco Millevoi, koji je Labinom upravljao od 1906. pa čak do 1918. godine.
Uz već spomenutog Tomasa Lucianija iz austrijskog je doba vrlo štovan gradonačelnik bio i odvjetnik Antonio Scampicchio, koji će dolaskom Italije u znak zasluga dobiti i svoju razglednicu. Podizanjem njene zastave po dekretu prvi sindaco potkraj 1918. godine postaje dr. Ubaldo Scampicchio, a mnogo će već moć imati njegov skori nasljednik grof Giuseppe Lazzarini-Battiala, koji se iz emigracije vraća kao uspješan talijanski ratnik s činom kapetana. Kroničari će zabilježiti da je posjednji labinski  gradonačelnik u doba Italije bio osebujni profesor Melchiore Corelli, inače pićanskih korijena, koji je vijest o padu Mussolinija doznao na filmskoj predstavi u Teatrinu.
Nakon oslobođenja nakratko je prvi labinski gradonačelnik bio Valentino Višković, iz ugledne labinske trgovačke obitelji zvana Šturla, koja je pomagala partizane, ali se nakon nacionalizacije svih njihovih trgovina i kuća iselila u Italiju. Nakon toga Labin bira predsjednika Skupštine općine, da bi prvog gradonačelnika dobili tek na višestranačkim izborima u Hrvatskoj. Bio je to prerano preminuli Marin Brkarić. Njega će, uz dvogodišnji interregnum, kada Labin ima koalicijskog gradonačelnika Bruna Hrvatina iz redova SDP, naslijediti Tulio Demetlika. Kako su u doba Veneciji mandati bili ograničeni na dvije godine, uz povremena ograničenja u doba Austrije, on je danas najdugovječniji prvi građanin Labina. Njega je u proljeće 2017. godine "naslijedio" stranački kolega Valter Glavičić, uz male izglede da će  još duže upravljati Labinom.
Zahvaljujući Nakladi Mathias Flacius iz Labina ostat će zabilježeno da je potkraj ovog mjeseca(16. kolovoza 2012.) iz tiska izašao prvi hrvatski prijevod studije Albona Tomasa Lucianija, koja je tiskana usporedo i na originalnom talijanskom tekstu.

(više u knjigama o Labinštini: www.mat-flacius.com)








.

    

Nema komentara:

Objavi komentar