srijeda, 8. veljače 2012.

RAŠA - NAJVAŽNIJI RUDNIK UGLJENA U ITALIJI

Pod ovim je naslovom 1923. godine objavljena reportaža o labinskim ugljenokopima u talijanskom mjesečniku specijaliziranom za promociju turizma Le vie d'Italia. Uz podatak da su rezerve ugljena u Istri čak 10 milijuna tona kamenog ugljena, navodi se da su prije nego je taj poluotok došao unutar granice Italije potkraj 1918. godine u toj državi ugljen kopao u Val d'Aosti, oko 20 tisuća tona antracita godišnje uz izdašniju proizvodnju ugljena u mjestu Bacu Abis na Sardiniji. 
U proljeće te iste godine, dvije godine nakon znamenite Labinske Republike, kada ekonomske i materijalne prilike u rudnicima nisu bila baš najbolje, pedesetak rudarskih inženjera iz Italije obišlo je rudnike u Krapnu, Vinežu i Štrmcu, ostavši impresionirano zatečenom tehnologijom u njima, razvijenom za Austro-Ugarske monarhije. O tekstu nešto podrobnije drugom zgodom, a više prostora sada dajemo vrlo zanimljivim i prvi puta objavljenim fotografijama nastalih u lipnju 1923. godine. 


(saznaj više: www.mat-flacius.com)











Među 50-ak inženjera bio je i talijanski princ Umberto di Savoia, snimljen u trenutku dok posjetiteljima rudnika u Krapnu dijeli autograme (slika br.1, na vrhu). Grupa iz Italije na razgledavanje rudnika u Krapnu krenula je uskotračnom rudarskom lokomotivom pogonjenom na plin (2). Fotografirali su se na ulazu u okno Clemente (3), a stali su i pred jednim otkopom, gdje su se već koristili pneumatski čekići (4). Vrlo složen rad rudarske mehanizacije bio je nezamisliv bez ogromnih skladišta raznih dijelova u velikoj krapanskoj radionici (5). Glavna galerija za ukrcaj ugljena bila je kičma rudnika u Krapnu (6). Naporno punjenje vagoneta ugljenom na samom otkopu(7). Obišli su i električnu centralu u Štrmcu (8), a promatrali su prijevoz ugjena iz okna Alfonso u Krapnu (9). Dionica uskotračne pruge Krapan-Štalije(10), gdje se ugljen odvajao od kamena i sortirao u modernoj separaciji (slike 11 i 12). Iz Bršice, tadašnje Valpidocchio, ugljen se u talijanske i druge luke prevozio jedrenjacima i parobrodima (13).

1 komentar:

  1. Slucajno sam pronasao ovaj blog i mogu samo reci da sam odusevljen!!!! Samo tako naprijed, odlican materijal i sjecanje kako se je zivjelo nekad. Odlicna podloga za poducavanje mladih. Osim nase slavne i vrijedne povijesti predlazem i otvaranje sekcije kako su se nekad ljudi snalazili u prakticnom stvarima kao oranja, pravljenja alata, zivog vapna.... Sve te uzance koje su zaboravljene ali daleko vrijednije nego bilo koja tehnologija danas, jer koliko god je jaka moderna tehnogija i pruza komfor toliko je i krhka. Dosta je samo jedna elementarna nepogoda gdje ostajemo bez struje i cijela moderna generacija je "izgubljena". Blog je za svaku pohvalu i takvu prezentaciju bi trebao imati svaki grad u Hrvatskoj i sire.

    OdgovoriIzbriši